Serbo-Croatian

Pokret žutih prsluka se trenutno nalazi na prekretnici. Suočen sa rastućim radikalizmom pokreta, Makron je promijenio svoj prkosni ton i obećao da će "suspendovati" poskupljenje goriva koje je izazvalo ovaj pokret. Ovo povlačenje je rezultat uličnih borbi tokom vikenda, između hiljada demonstranata i policije, koje su za sobom ostavile preko 200 povrijeđenih samo u Parizu i najmanje jedan smrtni slučaj.

U Francuskoj, stotine hiljada ljudi od polovine novembra učestvuje u pokretu ''žutih prsluka'' da bi protestovali protiv povećane cijene goriva i poreza, i uopšteno, protiv sve većih troškova života. Ovaj pokret je neizbježna posljedica očigledne ekonomske krize i brutalnih mjera štednje nametnute od strane trenutne vlade.

50.000 članova Kanadskog sindikata poštanskih radnika (CUPW) se od 22. oktobra rotiraju po štrajkačkim smenama. Liberalna vlada Džastina Trudoa je sastavila tzv. „nazad na posao“ zakon, koji će ovakvu obustavu rada učiniti nezakonitom. Pravo na štrajk u Kanadi sve više postaje mrtvo slovo na papiru. Čim neki štrajk bude pokrenut, proglašava se nezakonitim. Ipak, poštanski radnici su besni i postoji realna prilika da će se suprotstaviti novom zakonu. Solidarnost je pod hitno potrebna kako bi radnici CUPW znali da nisu sami u svojoj borbi, i da radnici na nivou Kanade, kao i na internacionalnom nivou, podržavaju njihovu borbu.

Ruske mase su uzbuđene oko Putinovog pokušaja da do 2034. godine poveća starosnu dob za odlazak u penziju, za muškarce sa 60 na 65 godina, a za žene sa 55 na 63 godine. Uz to i PDV je podignut sa 18% na 30%. Ove nepopularne "reforme" izazvale su pad Putinove popularnosti za 15% (sa 82% na 67%) i velike demonstracije širom zemlje.

Nemačka kancelarka Angela Merkel najavila je povlačenje iz trke za rukovodstvo Demohrišćanske unije (CDU), kao i povlačenje svoje kandidature za sledeće nemačke parlamentarne izbore. Ovo predstavlja politički zemljotres i kraj jedne ere u nemačkoj politici, budući da je Merkel bila kancelarka od 2005, a liderka CDU od 2001. godine.

Bolsonaro je pobijedio u drugom krugu brazilskih predsjedničkih izbora sa 55% glasova ispred Adada, kandidata Radničke partije (PT), koji je osvojio 45% glasova. Ovaj rezultat je korak nazad za radničku klasu i siromašne. Moramo razumjeti šta ovo znači, šta je dovelo do ove situacije i koju strategiju radnički pokret mora slijediti suočen sa ovakvom reakcionarnom vladom.

Decenijama je Svjetska banka slijedila svoj san o svijetu bez siromaštva izdavajući kredite državama u razvoju i prodajom duga ulagačima sa Volstrita s primamljujućim povratom do 15%. Da bi dobile pristup tim kreditima, zemlje koje se zadužuju moraju pristati na MMF-ovo "strukturalno prilagođavanje", u slučaju da ne budu u mogućnosti vratiti dug kada će biti primorane da prodaju javnu imovinu i smanje javnu potrošnju, penzije itd. Takva politika, identična onoj koju prati Centralna evropska banka po pitanju Grčke, uspjela je smanjiti porast BDP-a po glavi stanovnika u državama u razvoju s 3.2% 1960-ih i 1970-ih na 0.7% 1980-ih i 1990-ih, a do 2015. donijela je pola svjetskog bogatstva u

...

Dok je pažnja međunarodnih medija okrenuta američkim vazdušnim napadima na Siriju, nastavlja se palestinska mobilizacija za pravo na povratak izbjeglica i protiv okrutnog ubijanja demonstranata od strane IOS (Izraelskih odbrambenih snaga).Masakr od strane IOS snajperista na granici pojasa Gaze 30.marta i 6.aprila u kojem je ubijeno 18 palestinskih demonstranata nije slučajnost. Ovo je posljedica svjesne i dugotrajne strategije izraelske države s ciljem gušenja života više od 1,8 miliona Palestinaca koji žive u nečemu što se može nazvati otvorenim zatvorom. Ovo ne treba uzeti kao polemičko pretjerivanje: čak i UN reporter o ljudskim pravima Džon Dugard opisuje Gazu kao "zapečaćenu,

...

Svjedoci smo ogromnom porastu borbi žena i mobilizaciji u odbrani ravnopravnosti polova u proteklih nekoliko godina. Svakog 8. marta, na Međunarodni dan žena, stotine hiljada ljudi, uglavnom žena, izlazi na ulice da protestvuju protiv neravnopravnosti.

U nedjelju,18.marta 2018. je turska ratna mašina, podržana od strane takozvanih Sirijskih pobunjeničkih trupa, preuzela kontrolu nad Efrinom u sjeveroistočnoj Siriji, gradom sa većinski kurdskim stanovništvom. Naravno, dok su zapadni mediji bili zauzeti osuđivanjem ofanzive Asadovog režima protiv islamističkih snaga u Guti, predgrađu Damaska, nimalo pažnje nisu obratili na brutalni napad protiv Kurda, koji nikad nisu napali Tursku.

Ustavne krize prošle godine su uzdrmale Britaniju, SAD, Španiju, Poljsku i Brazil. Ovakve krize predstavljaju velike probleme za vladajuću klasu jer su država i ustavna prava koja je okružuju namjerno mistifikovana. Parlamentarna demokratija i vladavina zakona se tretiraju kao nepromjenljive ideje ugrađene u samo tkivo svemira. Kada se dogode krize u strukturi buržoaske države dolazi do rizika koji može raspršiti auru misterije i moći.

Primili smo dosta e-mejlova od strane naših pretplatnika, upitkujući o stavu marksista prema religiji, odnoseći se ne samo na marksizam i hrišćanstvo, nego i islam. Na primjer, javilo nam se nekoliko ljudi sa Filipina koji podržavaju Teologiju oslobođenja. Takođe smo u kontaktu sa grupama ljudi koji se deklarišu kao islamski marksisti. Jasno je da ovo pitanje interesantno i bitno, te zaslužuje posebnu pažnju. Kao inicijalni doprinos, objavljujemo članak Alana Vudsa, koji je zasnovan na odgovorima na pisma tog tipa.

Da li bi radnica trebala da bude u savezu sa buržoaskim feministkinjama? Ko bi zapravo dobio nešto u tom savezu? Sigurno ne radnica. Ona sama je svoj spasilac, ona drži budućnost u svojim rukama. Radnica čuva njen klasni interes i ne zavaravaju je veliki govori o „svetu koji sve žene dele“. Radnica ne sme da zaboravi da, dok je cilj buržoaskih žena da osiguraju svoju dobrobit u okviru društva koje nam je suprotstavljeno, naš cilj je da gradimo, umesto starog, zastarelog sveta, svetli hram univerzalnog rada, drugarske solidarnosti i radosne slobode.